Rešetari

Naselje Rešetari kao administrativno sjedište istoimene općine ujedno je i najveće naselje na tom području. Nalazi se istočno od grada Nova Gradiška i na njega se nadovezuju sela koja su još i danas sačuvala dosta od tradicijskog života slavonskog sela. Rešetari se nalaze na nadmorskoj visini 166 metara. Smješteni su na južnim padinama Psunja, u mikroregiji srednje Posavine slavonskog međurječja, 54 km zapadno od Slavonskog Broda, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 87st./km2. Prema posljednjem popisu stanovništva 2001. godine u Rešetarima je živjelo 2672 stanovnika u 788 domaćinstava, a po strukturi stanovništva bilo je 50,9% žena i 49,1% muškaraca.Prvo spominjanje imena sela Rešetara se javlja još daleke 1407. godine u popisu sela požeške kotline kao Resetarowch villa. U 17. stoljeću Rešetari su bili u sastavu Vojne krajine zajedno sa ostalim selima ove općine osim Bukovice. Prvi zapisi o postojanju škole sežu u 1836. godinu kada je u školu krenulo 29 učenika, a prvi učitelj je bio isluženi vojnik Mijo Petrović, dok je škola bila organizirana u privatnoj kući na broju 16 (danas stara kuća Palijanovih), da bi se nakon šest godina ,tj. 1842.godine, preselila u satnijsku pisarnu koju je Općina otkupila od Gradiške pukovnije. Rešetari su bili sjedište općine sve do završetka drugog svjetskog rata, a 1948. je započela gradnja Zadružnog doma. Pučanstvo se bavilo uglavnom poljoprivredom, stočarstvom, a nešto veći razvoj obrta, zanatstva i industrije započeo je tek početkom 20. stoljeća. Župna crkva Krista Kralja izgrađena je 1968. godine u istoimenoj župi osnovanoj 1977. godine, Novogradiški dekanat Požeške biskupije.Razvoj područja Općine Rešetari pa tako i samog mjesta Rešetari stagnirao je tijekom Domovinskog rata, a zbog općih teških uvjeta nema velikih pomaka ni u nekoliko godina nakon Domovinskog rata. Stanovništvo se pretežito bavi poljodjelstvom, vinogradarstvom, stočarstvom, obradom drva, proizvodnjom namještaja,kožarskom industrijom, turizmom, trgovinom,ugostiteljstvom i raznim obrtima. Na obogaćivanju kulturnog i društvenog života naselja rade brojne udruge među kojima možemo spomenuti Košarkaški klub "Tomislav", Kuglački klub "Rešetari", Kulturno umjetničko društvo "Rešetari", Lovačku udrugu "Gostinac", Nogometni klub "Budućnost", te udrugu "Futura" koja se bavi gospodarskom i poljoprivrednom djelatnošću. Aktivno djeluju i Udruga Hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Općine Rešetari, Udruga Matice hrvatskih umirovljenika Općine Rešetari i Vatrogasna zajednica Općine Rešetari. Bitno je istaknuti da u Rešetarima posluje PSUNJ d.d. tvornica koža. Prvi put se pojavljuje 1932.g. kao udruženje malih kožarskih radionica sa vegetabil proizvodnjom u jamama. Tvornica se nalazila u užem centru Nove Gradiške. U 80-tima započinje izgradnja moderne tvornice u Rešetarima sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. 1987.g. počinje proizvodnja u novoj tvornici i od tada proizvode kvalitetne artikle uglavnom obućarske i galanterijske kože, ali i odjevnu hidrofobiranu napu.